Science Learning Hub logo
TopicsConceptsCitizen scienceTeacher PLDGlossary
Sign in
Article

Te tau kōura – he tikanga tūturu mō te hopu me te tirotiro kōura

Ko te tau kōura te tino tikanga mahi kōura o mua, o nāianei hoki, a ngā iwi o Te Arawa e noho rā ki ngā takiwā o Rotorua me Taupō. Ko te tau kōura, he tikanga i hua ake i ngā mātauranga me ngā rangahautanga o roto i te 500 tau. Ko te mea i kitea i roto i aua rau tau, he pai ake te tau kōura i ētahi atu tikanga mahi kōura pērā i te pouraka, i te hīnaki, i te paepae me te rama kōura.

Ko tētahi o ngā tino painga o te tau kōura, he tikanga tīpako pai, tōkeke nei, kāore ōna tītahatanga. Nō reira ka mau te kōura nui, te kōura iti, ka ōrite hoki te mau o te toa me te uwha. Ko te momo kōura ka kaha mau i te pouraka me te hīnaki, ko ngā tame āhua ririhau nei. Ko tētahi atu painga o te tau kōura, ehara i te mea me pūataata te wai, me pai rānei te huarere, pērā i ngā tikanga e riro ana mā te karu rawa e kite. Heoi anō, he pai tonu ērā atu tikanga mō te mahi kōura hei kai, e mōhiotia ai hoki āe rānei he kōura kei tētahi takotoranga wai, kāore rānei.

Diagram of the modern day tau kōura.

He hoahoa o te tau kōura e whakamahia ana i ēnei rā

See more

E taea ana te whakarerekē te roa me te hōhonu o te tuku atu i te tau – kei te āhua tonu o te hōhonu o te roto.

E tāwhai ana te hoahoa nei i te mea tūturu a Tākuta Ian Kusabs kei Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.

Rights: Nō te Karauna te manatārua 2020
Referencing Hub media

Mō te tau kōura, ka whakatakotoria he pūpū rarauhe ki te takere o te roto, te kōawa, te repo rānei, he wāhi huna mō te kōura. I roto o Te Arawa, ka kīia ēnei pūpū rarauhe he whakaweku. I ētahi atu rohe ka kīia he koere, he tāruke rānei. Hei tango mai i ngā kōura, ka hikina ngā whakaweku me te whakatakoto atu ki te kupenga, kia kore ai ngā kōura e rere. Hei mahi i te whakaweku, 10 pea ngā tā rarauhe ka paiheretia ki tētahi here pai (i ngā whakaahua i raro nei, kua whakamahia he ‘here taura’). Ka taea te tuku ngā whakaweku maha ki te wāhi kotahi (ka pēnei pea te tikanga i te roto me te hāpua nui), ka taea rānei te tuku takitahi ki te kōawa, ki te awa, ki te repo, ki te taha rānei o te roto. Ko te tikanga, ki te waiho atu mō te āhua 6 wiki ki te roto, mō te āhua 2 wiki ki te kōawa, i roto i taua wā ka āta nōhia e te kōura.

Constructing a whakaweku (bracken fern bundle) instructions

Te waihanga whakaweku

See more

Hei hanga i te whakaweku (he pūpū rarauhe) mō te hopu kōura, me kohi, me paihere hoki i te rarauhe.

Rights: Manatārua: Tākuta Ian Kusabs. Nō roto mai i Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.
Referencing Hub media

Ka kitea nuitia ngā uwha e mau mai ana ō rātou hua mai i te Paengawhāwhā ki te Whiringa-ā-rangi. Nō reira, he pai ake te hopu kōura mai i te Hakihea ki Poutūrangi, kia kore ai e raru ngā uwha whakaputa uri.

Atu i te pai o te whakaweku mō te hopu kōura, he pai anō hei tikanga tīpako i ētahi atu ika pakupaku ka mātua noho ki te takere o te wai, pērā i te toitoi (ngāi Gobiomorphus), i ētahi pepeke ka noho ki te wai māori (pērā i te caddisfly, te mayfly me te stonefly), me ētahi atu hanga tuaiwi-kore pērā i te ngata me te ngākihi.

Four images showing Whakaweku monitoring tools for wetland

Ngā taputapu aroturuki ka noho hei hoa mō te whakaweku

See more

Ko tētahi o ngā tino painga o te tau kōura, he tikanga tīpako pai, tōkeke nei, kāore ōna tītahatanga. Nō reira ka mau te kōura nui, te kōura iti, ka ōrite hoki te mau o te toa me te uwha

Rights: Manatārua: Tākuta Ian Kusabs. Nō roto mai i Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.
Referencing Hub media

He aha te take me mātua whakaora ake ngā taupori kōura?

He maha ngā tohu kua paheke haere te kōura mai i te taenga mai o ngāi tauiwi ki Aotearoa. Me kōrero hoki te pānga o ētahi āhuatanga taiao. Anei ētahi pūtakenga nui o te paheketanga:

  • te taenga mai o ngā ika me ngā tipu rāwaho

  • te iti ake o te hāora kei ngā wai i te takere o ngā roto. I pērā ai, nā te nui o ngā kohuke me ngā taiora e rere atu ana ki ngā roto i ngā pāmu me ngā pūnaha parakaingaki o ngā kaunihera ā-rohe, i tino nui ai te tipu o te pūkohu wai.

He kōrero kōputahi

E tūhono ana tēnei kōrero ki Te kōura – te mōrehu onamata, me Te whakaora ake i te kōura.

He whakamihi

I pūtakea mai tēnei mātaitanga i tētahi kōrero i titoa e Ian Kusabs (Te Arawa, Ngāti Tūwharetoa) mō te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.

Manaaki Whenua, Unlocking Curious Minds & MBIE logos

Tuihonoa Te Reo o Te Repo he whakamihi me te waitohu

See more

E tika ana kia mihia ngā ētita me ngā kaituhi o Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland mō rātou i whakaae mai, i tautoko mai i te hurihanga o te pukapuka nei. Me mihi hoki ngā pūkenga o Pauline Waiti rāua ko Hēni Jacob, tae atu ki ngā kaitautoko taha pūtea, ki a Manaaki Whenua me te kaupapa Unlocking Curious Minds a te MBIE.

Rights: Nō te Karauna te manatārua 2020
Referencing Hub media

 

Glossary

Published: 16 November 2020
Referencing Hub articles

Explore related content

Te ngaro haere o ngā tikanga tūturu e pā ana ki te hao matamata

Article

Te ngaro haere o ngā tikanga tūturu e pā ana ki te hao matamata

Te rerekē haere o ngā tikanga hao matamata

Read more
holding a Paranephrops planifrons (Te Ika-a-Māui) crayfish

Article

Te kōura – te mōrehu onamata

He manako te kōura i kore ai

Read more
Spotlighting kōura (freshwater crayfish) along Lake Taupō

Article

Te whakaora ake i te kōura

Me pēhea te whakaora ake i ngā taupori kōura?

Read more

See our newsletters here.

NewsEventsAboutContact usPrivacyCopyrightHelp

The Science Learning Hub Pokapū Akoranga Pūtaiao is funded through the Ministry of Business, Innovation and Employment's Science in Society Initiative.

Science Learning Hub Pokapū Akoranga Pūtaiao © 2007-2025 The University of Waikato Te Whare Wānanga o Waikato