Add to collection
  • + Create new collection
  • He aha te ika meroiti? He aha ngā painga o te ika meroiti?

    He hanga pakupaku te ika meroiti (he poto ake i te 5mm). Ko ngā mea o te wai māori, kitea ai i te awa, i te roto me te repo. Kai ai te ika meroiti i te pūkohu wai me te huakita. Ā, ka noho te ika meroiti hei kai mā ngā pepeke noho wai me ētahi atu ika iti. E toru ngā karangatanga matua e kitea nuitia ana i Aotearoa, koia ēnei: ngā cladoceran, ngā copepod me ngā rotifer. Ka tere rongo ētahi o ngā momo ika meroiti ina rerekē te kounga o te wai, nō reira he tūtohu koiora pai hei tautohu i ngā rerekētanga kua ki te repo. Mēnā he pānga kino tō te tupu o te whiro kiwikiwi (Salix cinerea), tō te patu otaota rānei ka whakamahia hei tāmi i te whiro, ki ngā māwhaiwhai kai me te kounga o te wai o te repo, mā ēnei ika meroiti pea e āta whakaatu mai.

    He tūhuratanga i te pānga o te whiro me ngā mahi tātāmi i te whiro ki ngā ika meroiti i te Papa Rāhui o Waiotaka, i Taupō

    He kupu whānui

    Arā te Papa Rāhui o Waiotaka, kei te taha rāwhiti o te Repo ki te Taha Tonga o Taupō, kei te taha tonu o Taupō-nui-a-Tia. He paku neke atu i te 29 heketea te rahi, ā, kei waenga i te Huarahi Matua 1, te awa o Waiotaka me Te Iringa o te Pouraka. Ko te hōhonu o te wai i te repo nei, kei te āhua tonu o te nui o te wai e rere ana i te awa o Waiotaka, o ngā mahi āta whakataki i te hōhonu o te wai i Taupō-nui-a-Tia, me ngā waipuke ka i ōna wā anō. He one tahua kei te wehe i ngā wāhanga e rua o te papa rāhui nei, kua tapaina nei e Te Papa Atawhai ko te Poraka 1 me te 2.

    Anei ngā momo nōhanga kei te papa rāhui nei, me ngā momo otaota matua e kākahu ana i tēnā, i tēnā:

    • he tuahiwi i te taipū e tupuria ana e tētahi momo tī kōuka (Cordyline australis) noho repo me te mahi a te kānuka (Kunzea ericoides)
    • he rei, e tupuria ana e te whānau pūreirei
    • he papa raupō (Typha orientalis)
    • he papa mānuka (Leptospermum scoparium)
    • he papa harakeke
    • he papa toetoe (ngā Austroderia)
    • he wai raha
    • ētahi tipu rāwaho, tae atu ki te whiro kiwikiwi, kua noho marara ki te papa rāhui nei.

    I ngā tau tata nei, ka ara ake i a ngāi Māori ētahi māharahara i ētahi mahi e mahia ana ki te Repo i te Tonga o Taupō. Ko tētahi, ko ngā hua kino tērā pea e puta ake i te whakamahinga o te metsulfuron hei patu i te whiro kiwikiwi (Salix cinerea), e raru ai ngā tuaiwi-kore e noho ana ki te wai, ko aua tuaiwi-kore tētahi tino kai i te māwhaiwhai kai mā ngā momo e kīia nei he taonga, pērā i ngā ika me ngā manu māori. Hei urupare ki ēnei āwangawanga, ka whakahaeretia he rangahau e mātua aro ana ki ngā hapori ika meroiti e noho ana i raro i ngā whiro ora, i ngā whiro kua patua ki te patu otaota, me ētahi e noho ana i waenga i ngā tipu māori.

    Te Tukanga

    E rua ngā mahi rangahau i whakaritea:

    • ko tētahi e āta tirotiro ana i ngā taupori ika meroiti e noho ana i waenga i ngā tipu māori, i raro i ngā whiro ora me ngā whiro mate (hei tirotiro i ngā pānga wā roa o te patu i te whiro ki te metsulfuron)
    • ko tētahi e anga ana ki ngā pānga arorangi o te patu otaota metsulfuron ki ngā hapori ika meroiti i muri i te tukunga o taua patu otaota ki ngā whiro (hei tirotiro i ngā pānga wā poto o te patu i te whiro ki te metsulfuron).

    Te Ara i Whāia

    Hei whakaatu i ngā pānga wā roa o te patu whiro ki ngā hapori ika meroiti:

    • e 7 ngā wāhi i tīpakohia i te Poraka 1 me te 2, koia hei tohu i ngā wāhi kāore anō kia tomokia e te whiro, he otaota māori kē e tipu ana i reira (koinei ngā papa māori)
    • e 7 ngā whiro mate i te Poraka 1, e 7 anō ngā whiro ora i te Poraka 2 i kōwhiria. He teitei ake i te 2 m ia whiro, ā, e noho marara ana ki ētahi wāhi o ngā poraka ka noho kōreporepo tonu i ngā kaupeka katoa o te tau.
    • i āta tīpakohia ngā ika meroiti i te Huitanguru (i te paunga o te raumati), te Hōngongoi (te takurua), me Hakihea (te tīmatanga o te raumati) 2011. Ko te āhua o ngā whiro ora i aua wā, kua mutu te puāwaitanga (i te mutunga o te raumati), kua noho rau kore (i te takurua), kua puāwai hou (te tīmatanga o te raumati).

    Kia mārama ake ai ngā pānga wā poto o te patu whiro:

    • e 8 atu anō ngā whiro ora (i te Poraka 1 me te 2) i tīpakohia hei patu ki te patu otaota. Ka tātarihia ngā ika meroiti e noho ana ki ngā wai o raro iho i aua whiro i te 1 o Huitanguru 2012 (i mua i te tukunga o te patu otaota). Ka tukua te patu otaota i te 16 o Huitanguru 2012, ā, ka tātarihia anō ngā ika meroiti i te 14 Poutūterangi 2012 (i te āhua whā wiki i muri). Ko ngā whiro ora (i te Poraka 1 me te 2) ngā whakatina o te whakamātautau nei.

    Ngā hua i puta ake i te rangahautanga

    1. Ngā hua wā roa o te patu i te whiro

    Kāore i kitea he tino rerekētanga i te matahuhua me te āhua o ngā momo ika meroiti e noho ana ki ngā papa māori, ngā papa whiro ora me ngā papa whiro mate, i ngā wā e toru o te tau i inea ai. E tohu ana tēnei he iti noa te pānga o te whiro, me ngā mahi patu i te whiro, ki ngā hapori ika meroiti.

    Engari i te whakamātautau nei, i kitea he rerekētanga i ngā momo ika meroiti kei ngā taha e rua o te one tahua. Nō reira, he motuhake pea te āhua me ngā nekeneke o te wai i te Poraka 1 me te 2, ka mutu, he nui ake te awe o tērā ki te āhua o ngā ika meroiti ka kitea, tēnā i te noho mai o te whiro.

    2. Ngā hua wā poto o te patu i te whiro

    Kāore i hua ake he rerekētanga ki te matahuhua me te āhua o ngā momo ika meroiti i te hoatutanga o te metsulfuron ki ngā kāhiwi o te whiro. Nō reira, te āhua nei kāore ngā ika meroiti o te repo e noho mōrearea i ngā matū o tēnei patu otaota, kāore hoki e noho mōrearea i te korenga o te whakaruruhau me te ngahorotanga o ngā rau ki te wai i muri i te patunga ki te metsulfuron.

    Te whakamāoritanga o ēnei kōrero

    Nā runga i ēnei kitenga, te āhua nei kāore he pānga nui o te whiro kiwikiwi e noho marara ana ki te whenua kōreporepo ki te āhua me te matahuhua o ngā ika meroiti o te repo. Āpiti atu ki tēnā, kāore he pānga arorangi, he pānga autaki rānei ki te ika meroiti o te tuku metsulfuron ki te kāhiwi o te whiro hei whakamate i a ia.

    Nō reira, e ai ki ēnei kitenga:

    • He iti te pānga o te whiro, ahakoa ora, ahakoa mate, ki ngā hapori ika meroiti.
    • Te āhua nei kāore he pānga ki ngā hapori ika meroiti o te whakamahi i te metsulfuron hei patu i te whiro kiwikiwi.

    Heoi anō, ko tētahi kōrero i puta i te pūrongo mō te rangahautanga, mēnā i tino pūruru te kōuru o te whiro, he rerekē pea ngā kōrero ka hua ake.

    He kōrero kōpūtahi

    He whakamihi

    • I pūtakea mai tēnei mātaitanga i ētahi kōrero i titoa e Cheri van Schravendijk-Goodman (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi, Ngāti Apa, Ngāti Rangi) rātou ko Corinne Watts (Manaaki Whenua), ko Yvonne Taura (Ngāti Tūwharetoa), ko Ian Duggan (Te Whare Wānanga o Waikato) mō te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.
    • He mea kawe ēnei mātaitanga i te taha raki me te taha tonga o Waikato (i Te Ika-a-Māui), engari e taea ana te whakahāngai ki ngā rohe katoa he whiro e tipu ana i reira.

      Published 16 November 2020 Referencing Hub articles
          Go to full glossary
          Download all