Add to collection
  • + Create new collection
  • He aha tēnei mea, te tuaiwi-kore noho whenua? He aha te wāhi nui ki ēnei hanga i te taiao?

    Ko te tuaiwi-kore, he rauropi noho whenua, karekau ōna tuaiwi, arā, karekau he kōiwi e rere tāhuhu ana i te tuarā. He wāhi nui kei ēnei hanga iti e hauora ai te pūnaha hauropi. Mā rātou e taurite ai, e tautika ai te whakapapa o te pūnaha me te taiao, mā roto i ēnei tūmomo mahi nei:

    • ngā mahi wāwāhi oneone (ko ngā noke me ētahi atu hanga pakupaku noho ki te oneone kei te kawe ake i tēnei mahi)
    • te tāmi i ētahi taupori pepeke kei te whakararu i ngā tipu, i ētahi atu rauropi, tae atu ki te tangata
    • te ruirui i te hae ki ngā momo tipu māori huhua (ko ētahi ngaro māori, ko ētahi pepe, me te pī arero-poto kei te kawe ake i ēnei mahi)
    • te noho hei kai mā te ika māori, te manu māori me ētahi atu momo māori.

    He tūhura i ngā tuaiwi-kore noho whenua o Whangamarino, i Waikato

    He kupu whānui

    Kei te taha raki o Waikato te Repo o Whangamarino, kei waenganui i Mercer me Te Kauwhata, i te taha rāwhiti o te Huarahi Matua 1. E kapi ana tētahi 7,000 heketea i ōna repo, i ōna wharu, i ōna whenua hakahaka e karapoti ana i ngā awa o Whangamarino me Maramarua. Kotahi anake te kōreporepo rahi ake i tēnei i Te Ika-a-Māui. Waihoki, nō te tau 1989 ka tohua te Repo o Whangamarino hei Wāhi Ramsar – e mea ana koia tētahi o ngā repo puiaki o te ao.

    Nā ētahi o ngā mahi kua kawea i te Repo o Whangamarino i ngā tau tata nei, ka puta ake ētahi māharahara i ētahi rōpū Māori. Ko tētahi o ngā āwangawanga, ko ngā pānga kino pea o te glyphosate ka whakamahia hei patu i te whiro kiwikiwi (Salix cinerea) ki ngā tuaiwi-kore noho whenua. He tino kai aua tuaiwi-kore mā ngā momo e āta kīia ana he taonga, pērā i te tuna (ngāi Anguilla). Hei urupare ki tēnei ngā āwangawanga, hei tūhura hoki i ngā pānga whānui ake ki ngā tini hononga i waenga i ngā tuaiwi-kore o te whenua kōreporepo, ka tahuri ētahi kairangahau o Manaaki Whenua ki te tirotiro ka pēheatia ngā tuaiwi-kore e noho ana ki te kōuru o te whiro, ina tukua te glyphosate hei patu i aua whiro.

    Te Tukanga

    • Ka kawea he rangahau i te repo i te kotahi tau i mua i te tukunga o te glyphosate, hei kohi raraunga paetīmata mō ngā taupori tuaiwi-kore e noho ana ki reira.
    • E toru atu anō ngā wā i kohia ai he raraunga: (1) i te wā i tukuna ai te wairehu patu otaota ki ngā whiro; (2) wā āhua poto – i te 27 rā i muri i te tukunga o te patu otaota; (3) wā roa ake – i te 2 tau i muri i te tukunga o te patu otaota.
    • He mea kohi ngā raraunga i ngā wāhi i tukuna ai te wairehu me ētahi wāhi hoki kāore i tukuna he wairehu ki reira (ka noho ngā wāhi tuarua nei hei whakatina).
    • Ka kōwhiria ko ngāi pītara hei ‘tohu-koiora’, i te mea ko ngā pītara tētahi ōrau nui o te matahuhuatanga koiora o ngā tuaiwi-kore – kei ngā paparanga kai katoa, ā, he maha ngā momo nōhanga e nōhia ana e rātou.

    Ngā kōrero i hua ake i te tūhuratanga

    Ko te tā Tūtohi 1 e whakaatu mai ana:

    • I te wā i tukuna ai te wairehu (1), kāore kau he tohu i hemo ētahi tuaiwi-kore e noho ana ki te kōuru o ngā whiro i taua wā.
    • Engari i te wā āhua poto i muri (2), arā, i te 27 rā i muri i te tukunga o te wairehu, kua kaha mate ngā rau o te kōuru o te whiro kiwikiwi. Kua heke anō hoki te maha o ngā tuaiwi-kore e noho ana ki ngā wāhi i tukuna ai te wairehu patu otaota ki reira, ina whakaritea ki te maha e noho ana ki ngā wāhi wairehu kore.

    E kitea ana i te Tūtohi 2:

    • Kotahi tau i muri i te tukunga o te wairehu, kua kore te koūru whiro, kua paku turakina anō ngā otaota māori, ā, kua kaha hoki te tupu o ngā tarutaru ka pihi ake i ia tau.
    • I muri i te 2 tau, kua tū kaha mai anō ngā tipu māori ki te hapori tipu nei.
    • I te huringa o te āhua o ngā tipu, ka piki haere anō te maha o ngā tuaiwi-kore, tae atu ki ngā wehenga pītara katoa, atu i ngā mea kai toenga whakapopo.

    Te whakamāoritanga o ngā kōrero nei

    • Ki te whakamahia te glyphosate, i runga anō i te kaha e taunakitia ana, te āhua nei kāore he pānga arorangi ki ngā tuaiwi-kore e noho ana ki te kōuru o te whiro
    • Te āhua nei i kaha ake tō rātou noho papa i te āhua o ngā tipu e tū tonu ana hei whakaruruhau mō rātou. I te korenga o ngā rau i te kōuru hei nōhanga mō rātou, e whakapaetia ana i hūnuku ngā tuaiwi-kore ki te kimi nōhanga hou i ngā wāhi kōreporepo e pātata ana.
    • E pai ana te āta patu i ngā tipu urutā hei ara whakahoki i ngā hapori tuaiwi-kore o ngā repo māori ki te āhua o mua. Engari e toitū ai ngā hua o tēnei tūmomo kaupapa, me ngā whakapapa o te repo:
      • me mātua aukati te hokinga mai o te whiro kiwikiwi ki tēnei pūnaha hauropi
      • me āta whakamahere, me āta tautoko hoki te whakahokinga mai o te nōhanga tipu māori ki tōna āhua o mua.

    He kōrero kōpūtahi

    E tūhono ana tēnei kōrero ki Te whiro – he hoa rānei, he hoariri rānei? me Ngā ika meroiti me te repo.

    He whakamihi

    • I pūtakea mai tēnei mātaitanga i ētahi kōrero i titoa e Cheri van Schravendijk-Goodman (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi, Ngāti Apa, Ngāti Rangi) rātou ko Corinne Watts (Manaaki Whenua), ko Yvonne Taura (Ngāti Tūwharetoa), ko Ian Duggan (Te Whare Wānanga o Waikato) mō te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.
    • He mea kawe ēnei mātaitanga i te taha raki me te taha tonga o Waikato (i Te Ika-a-Māui), engari e taea ana te whakahāngai ki ngā rohe katoa he whiro e tipu ana i reira.

      Published 16 November 2020 Referencing Hub articles
          Go to full glossary
          Download all