Science Learning Hub logo
TopicsConceptsCitizen scienceTeacher PLDGlossary
Sign in
Image

Kōpūtea

View in English
Tarndale bully / Kōpūtea (Gobiomorphus alpinus) fish on a hand.

E whitu ngā momo kōpūtea wai māori kei Aotearoa, nō te whānau Eleotridae:

  • Tarndale bully (Gobiomorphus alpinus)

  • pakoko (Gobiomorphus basalis)

  • upland bully (Gobiomorphus breviceps)

  • tīpokopoko (Gobiomorphus cotidianus)

  • toitoi (Gobiomorphus gobioides)

  • kōpūtea piha pukepoto (Gobiomorphus hubbsi)

  • kōpūtea pakikau kura (Gobiomorphus huttoni).

He uaua te whakawehe i te nuinga o ngā momo, nō reira me mātua whakamahi e ngā kaipūtaiao ngā karu whakarahi.

Kitea ai ngā kōpūtea i ngā puni kaiao huhua, pēnei i ngā kōawa, ngā awa me ngā roto. O ngā momo e whitu, e toru ngā momo whakawhitiwhiti wai (arā, te bluegill, te redfin me ngā giant bullies), e toru anō ngā momo kāore e whakawhitiwhiti wai (arā, te Cran’s, te upland me te Tarndale bullies). Ko te kōpūtea ka kitea nuitia ngā mea e rua.

He pai te kirihuna o ngā kōpūtea hei huna i a rātou i te one me ngā toka, engari ka kitea e teretere ana i ngā wāhi pāpaku i te ao, i te pō anō hoki.

Ko te rerekē o tēnei momo i te ika ririki, kāore anō kia raru i te tangata, nā konei e kitea whānuitia ana, e mātotoru ana hoki. Kotahi noa iho te momo kei te kīia kua tata te korehāhā. E ai ki te New Zealand Threat Classification System, kua tohua te ‘Tarndale bully’ ki te kōrero ‘kia mataara – kāore e tino kitea ana’, nō te mea, e kitea noatia ana i ētahi pūroto ruarua noa iho nei i te hikuwai o te awa o Clarence me te awa o Wairau, i Te Tauihu-o-Te-Waka-a-Māui. Ko te tōpūtanga o te rohe e noho nei ēnei ika, ko te 0.59 km2. Heoi anō, i te rārangi IUCN, kāore he tino āwangawanga mō ngā ika nei, nā te noho tawhiti rawa, tuawhenura rawa e whakaarotia ana he āhuatanga pai tēnā mō ngā ika nei.

He whakamānawa ki a Stella McQueen, Creative Commons 4.0

Glossary

Rights: Stella McQueen, Creative Commons 4.0
Published: 19 March 2018Size: 255.29 KB
Referencing Hub media

Explore related content

Appears inRelated resources

Interactive

Ngā ika taketake wai māori

Neke atu i te 54 ngā momo ika taketake, ā, kei te takiwā o te 20 ngā momo ika tauhou ...

Read more
Tēnei mea te hekaheka

Article

Tēnei mea te hekaheka

He puna koiora puiaki te wao nui a Tāne. Waihoki, ko Aotearoa anake te kāinga e tupu māori ai te ...

Read more
Ngā ika taketake wai māori o Aotearoa

Article

Ngā ika taketake wai māori o Aotearoa

Neke atu i te 54 ngā momo ika taketake kei ngā manga, ngā roto, ngā awa me ngā repo o ...

Read more
Ngā mātauranga me te whakamahi a te Māori i ngā hekaheka

Article

Ngā mātauranga me te whakamahi a te Māori i ngā hekaheka

He whānui te mōhio o ngā tūpuna ki ngā hekaheka me ngā tini painga o ētahi. Ko ētahi he kai, ...

Read more

See our newsletters here.

NewsEventsAboutContact usPrivacyCopyrightHelp

The Science Learning Hub Pokapū Akoranga Pūtaiao is funded through the Ministry of Business, Innovation and Employment's Science in Society Initiative.

Science Learning Hub Pokapū Akoranga Pūtaiao © 2007-2025 The University of Waikato Te Whare Wānanga o Waikato