Add to collection
  • + Create new collection
  • Te rākau taumatua, he karahuinga manu.
    Waihoki, te roto tāpokopoko, he wai whakahuihui, he pūkenga ora.

    nā Anaru Reiper

    Ngā roto tāpokapoka kei waenga taipū

    He hira tonu ngā roto kei waenga taipū – ki tā te iwi kāinga titiro, ki tā te hapori titiro, ki tā te motu titiro, ki tā te ao anō titiro. Kia mahi tahi te onepū, te hau me te wai i ngā wāhi e nui ana te ua, tērā tonu pea he roto tāpokapoka i waenga tāhuahua te otinga. Ko tōna 200 nei ngā roto tāpokapoka kei Te Tai Tokerau he nui ake i te 0.5 heketea te horahanga. Kāore tētahi atu rohe i Aotearoa e paku kātata ki tēnei huhua. Kāore pea tētahi atu wāhi o te ao e pēnei rawa ana te maha ki te rohe āhua iti nei.

    Nā te koni mutukore o ngā takutai i Aotearoa, e piri tata ana ngā roto taipū ki ētahi kōreporepo taineke nei. He wharu ētahi, he repo ētahi. Ko ētahi atu momo kōreporepo kitea ai i ngā pūnaha taipū, ko ēnei:

    Ngā papa kāpia – he whenua ururua ēnei ka mākū i ētahi kaupeka o te tau, ko Te Hiku o Te Ika anake te wāhi e kitea ai (kei te takiwā o Kaitāia me Kaikohe). Ko te kāpia kē kei aua papa te mea i rongonui ai ērā wāhi, engari he tino nōhanga anō hoki kei aua whenua mō ētahi pēpepe me ētahi pūrerehua māori. Ā, kei reira anō ētahi momo ika, tipu, manu kua mōrearea te noho.

    Ngā mānia onepū haukū – he wāhi āhua papatairite ēnei i ngā whenua tāhuahua. I papatairite ai, he kawe atu nō te hau i ngā onepū i roto i ngā tau. Heoi anō he wai tonu kei reira (kei runga ake, kei raro iho rānei i te mata o te whenua), nō reira ko ngā onepū kāore i riro, kua pūmau ki reira. I Te Tai Tokerau, koinei ētahi o ngā momo whenua kōreporepo tuatahi kei waenga taipū i panonitia hei āta whakamahi mā te tangata. Koinei hoki tētahi o ngā momo e tino mōrearea ana.

    Ngā waimate kei waenga taipū – he mārua kei waenganui i ngā taipū e tata ana ki te moana. He wai, he taiora ka puritia ki ngā mārua nei, hei puna waiora mō te matahuhuatanga i ngā tipu noho takutai, noho wai. Heoi anō, ko te mea pōuri, he torutoru noa e pūmau tonu ana ki Te Tai Tokerau, nā te rironga o aua whenua ki ētahi atu kaupapa e puta ai he painga ki te tangata.

    Ngā roto tāpokapoka o Te Hiku o Te Ika – ngā Tohu o te Whenua, ngā Tohu o te Rangi, ngā Tohu o te Moana.

    Kei te takiwā o te 50 ngā roto tāpokapoka kei Te Hiku o Te Ika. He taonga ēnei roto ki ngā iwi e rima, arā, ki a Ngāti Kuri, a Te Aupōuri, a Ngāti Kahu, a Ngāi Takoto, me Te Rarawa. He maha anō ngā tini a Tāne, a Maru e noho ana ki aua roto. He puna kai, rongoā, rawa raranga, rawa waihanga waka; he puna wai mā, he wāhi pai anō mō te pārekareka. He puna kōrero hoki - ka whakahuatia ētahi o ngā roto nei i ngā pūrākau me ngā kōrero a te iwi mō ngā āhuatanga i i mua, ngā papa kāinga, ngā ara hīkoi i takahia e ngā hāpu me ngā iwi. He ara tūhono i ngā kanohi ora o ngā iwi o nāianei, o āpōpō anō ki ō rātou tūpuna, ki te taiao anō hoki. He tohu anō kei ngā roto hei ārahi i ngā kawenga a te tangata, a te hapū, a te iwi - ngā tohu o te whenua, ngā tohu o te rangi, ngā tohu o te moana.

    Te roto nei, a Tāngonge

    Ko te ingoa o tēnei roto, e kōrero ana mō te māpunapuna me te āta kakapa o ngā rau o te taro i te hau. Kei reira tonu ngā tohu o ngā rua kai i whakamahia e ngā tūpuna i mua. Kei tētahi mārua a Tāngonge, ko Kaitāia kei tōna taha rāwhiti, ko Pukepoto kei te tonga-mā-rāwhiti, ko ngā tāhuahua o te tai hau-ā-uru kei te uru. He nui ngā kōrero mō te huhua o te kai i reira i ngā rā o nehe – he taro e matomato ana te tupu i ngā taitapa mākū o te roto, he kūmara kei waho atu. Ka heke ana te tuna, ā, ka maoa ana te karaka (Corynocarpus laevigatus), kua noho puni te iwi ki reira ki te kohi, ki te rokiroki i te kai, kātahi ka hoki ki ō rātou kāinga me ngā kai nui e ora ai rātou i ngā wā e iti ana te kai. Nō ngā tau o ngā 1920, ka karia he awakeri hei kawe atu i ngā wai ki wāhi kē, e nui ake ai ngā whenua hei mahi pāmu. Ka nui ngā pānga kino, taha wairua, taha tinana, ki ngā iwi kāinga. Ka ngaro i reira tētahi tino puna whaiora, tētahi wāhi tonu o tō rātou tuakiri.

    Te mānuka

    He maha hoki ngā kōrero a te tangata whenua o reira mō te mānuka (Leptospermum scoparium). Tupu ai te mānuka ki ngā parenga. He rākau e nui ana ōna painga. I whakamahia i mua mō ngā kaho i te takere o te waka, i kuhuna ki te kōawa hei piringa mō te kēwai (ngāi Paranephrops). He rongoā anō, hei patu i te pirau, hei whakapai ake i te kiri, i ngā tūnga, i ngā marūtanga, me ngā mate ka ki te puku.

    Ka moe a Tāne i a Tawake-toro, kia puta ko Mānuka

    Ka noho taonga tonu ki ngā iwi o Te Hiku o Te Ika tēnei mea te whakapapa, me te tapu o te rākau. Ka rere ngā inoi kia riro mā Te Urutapu o Tāne e tau ai te ora ki te ira tangata. Ko te mānuka tētahi o ngā rākau rongoā i whakatōkia haerehia ki ngā taitapa o ngā roto tāpokapoka.

    He kōrero kōpūtahi

    He whakamihi

    I pūtakea mai tēnei mātaitanga i te kōrero Ngā Roto Tāpokapoka – Te Hiku o Te Ika Dune Lakes Restoration, kei te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland​​​​​​ nā Waikarere Gregory (Te Rārawa, Te Aupōuri, Ngāti Kahu, Ngāpuhi, Ngāi Tahu) rātou ko Joanne Murray (Te Rārawa, Ngāti Hine, Ngāpuhi), ko Wendy Henwood (Te Rārawa).

      Published 16 November 2020 Referencing Hub articles
          Go to full glossary
          Download all