Add to collection
  • + Create new collection
  • He mea whakahaere tēnei mātaitanga ki Te Pūaha o Waikato, engari he tauira pai hei whakaatu me pēhea te tūhura me te whakaora ake i ētahi atu wāhi hao matamata.

    He neke atu i te kai rangatira

    Kua kīia e ētahi he ‘koura mā’ te matamata (ngā punua ika o te puninga Galaxias) – tērā ika moroiti, hiriwa nei te tae, ka mihia nuitia tōna tāwara ina ranua ki te hēki me te puehu parāoa, ka paraingia ki te pata. Ki ētahi anō, he neke atu i te kai rangatira – ko te hao matamata tā rātou mahi mātāmua mō ētahi marama torutoru nei o te tau. He mea tuku iho i tētahi whakatupuranga ki tētahi ngā mātauranga mō te hao me te tunu. Kei ia whānau, kei ia hapū ēnei mātauranga. Engari me kōrero anō ngā pāhekoheko whānui ake i waenga i ngā tāngata me te taiao, me ngā horopaki ako e hua ake ana i tēnei taiao mahi ika.

    Anei ētahi tauira o te mātauranga Māori e hāngai ana i konei:

    • te mārama ki ngā whakapapa o ngā rauropi o tēnei taiao
    • te tautohu me te mōhio ki ngā ingoa o ngā tini a Tangaroa, a Maru, a Tāne e noho tahi ana ki te taiao nei
    • te mārama ki ngā āhuatanga hauropi o tēnei taiao
    • te ako ki te kauhoe, ki te ruku, tae atu ki ngā āhuatanga haumaru e rite ana
    • te kohi tipu pēnei i te harakeke (Phormium tenax), i te kuta (Eleocharis sphacelata), i te wīwī (ngā momo Juncus) i te kiekie (Freycinetia banksii) e tipu ana i te taha o te kōawa me te awa, ka whakamahi ai hei hanga taputapu i runga i ngā tikanga Māori tūturu
    • te ako me pēhea te hao, te hopu rānei i ētahi atu ika kei te wai e rere ana, engari me te mōhio anō ki te rerekē o ngā whanonga me te tāwara o tēnā, o tēnā
    • te whakatipu anō i ētahi tino rākau, pēnei i te kahikatea, hei whakapūmau i te pūnaha hauropi.

    Ka mutu ehara i te mea me wehe motuhake ēnei mahi. Me kawe noa ake i te wā e tāria ana te taetaenga mai o te matamata ki te kupenga!

    He aha tēnei mea te matamata?

    Ko te matamata tētahi ingoa Māori mō ngā punua o te puninga ika e kīia nei ko te Galaxias (ko te inanga anō tētahi kupu e mōhio whānuitia ana mō te kāhui punua ika nei). He whakatīaho tonu te āhua, me te mea nei e taukapokapo ana i te wai, pērā me te whetū. Koia i tapaina ai e ngā kaumātua o Te Pūaha o Waikato ko ‘ngā karu o Matariki’ ka tomo mai ana ngā punua ika nei i te pūaha. He ingoa anō ō ēnei karu o Matariki ka piki haere ana rātou i ngā awa me ngā kōawa, arā, ko te matamata tonu, tae atu ki te karohi, te karohe, me te inanga.

    Hui katoa, 17 ngā momo o te whānau ika Galaxiidae, engari e 5 noa e kaha haoa ana, e kaha kainga ana ngā punua (tirohia te Tūtohi 2), koia ēnei: ko te kōkopu nui (Galaxias argentus), ko te inanga (G. maculatus), ko te kōkopu tāhekeheke (G. fasciatus), ko te kōkopu kauwae poto (G. postvectis), me te kōaro (G. brevipinnis). He ika ēnei ka whakawhiti i waenga i te wai māori me te wai tai, i ngā wā e tika ana, i runga anō i ngā āki a te tinana. I te wā e kōhungahunga ana, ka rere atu i ngā awa me ngā kōawa ki te moana mō tētahi wā. Hei te hokinga mai i ngā kōhanga waitai, ka kuhu i ngā awa me ngā kōawa, ā, hei reira ka mau i te hunga hao matamata. Ko ērā kāore e mau, ka noho tonu ki ō rātou nōhanga wai māori, ā, kātua noa.

    Ko te tino nuinga o ngā punua ka mau, ko te momo e kīia nei ko te inanga. I te awa o Waikato, he neke atu i te 93% o te matamata, he inanga. Ko tērā atu 7%, nō ērā atu momo e whā. Heoi anō, kai ai, tupu ai ngā momo e rima ki ngā wāhi ‘whakararo’ o te awa o Waikato. Kua kitea hoki ētahi kātua inanga i te puni o Karapiro, 150 km rawa te tawhiti i te pūaha. Ko te nuinga o ngā momo kōkopu, ka tipu kia kātua i ngā tini hikuawa o te awa o Waikato.

    Ko ētahi atu ika pakupaku ka mau i te kaupeka mahi matamata, ko te pōrohe (Retropinna retropinna) me ngā punua tuna, e kīia nei he tunatuna.

    He whakamihi

    • I pūtakea mai tēnei mātaitanga i tētahi kōrero i titoa e Rangi Mahuta (Waikato) rātou ko Cheri van Schravendijk-Goodman (Te Āti Haunui-a-Pāpārangi, Ngāti Apa, Ngāti Rangi), ko Cindy Baker (Taihoro Nukurangi) mō te pukapuka Te Reo o Te Repo – The Voice of the Wetland.
    • He mea kawe tēnei mātaitanga ki Te Pūaha o Waikato, engari he tauira pai hei whakaatu me pēhea te tūhura me te whakaora ake i ētahi atu wāhi hao matamata.

      Published 16 November 2020 Referencing Hub articles
          Go to full glossary
          Download all